Nema ničeg ljepšeg u azilu nego kad neki pas ili mačka dobiju novi dom.

Iako mjesečno udomimo oko dvadesetak životinja dok ih isto toliko,a ponekad i više dođe u azil, neke priče su posebno tužne i na kraju posebno sretne.
Pisali smo već o Aslanu, newfoundlanderu koji je u svoje dvije godine bio zanemarivan i kojeg smo u azil preuzeli u vrlo lošem stanju ili o Bianci koja je stigla iz Zadra bez dlake, u šugi, sva bolesna i jadna.

Donna i Beba i Chapy su imale sreće biti u našem azilu gotovo od malena pa im ljudska ljubav i pažnja nije strana, ali sada su dobile samo svoj dom i samo svoje udomitelje.

Poželimo im sreću i pomognimo onima koji su ostali i još uvijek čekaju svog ljudskog prijatelja.

Aslan, Beba i Chapy pronašli su novi dom u Njemačkoj.

 
A pogledajte Biancu s novom dlakom i sretnu Donnu - one su obje udomljene u Švicarskoj.